-Piše: Hatidža Dedović
Kada roditelj postane sajber detektiv, raskrinkaće sve virtuelne varvarske najezde nasilnika. Vratiće svoj izgubljeni autoritet kao odgajatelja. Samo on, edukativno, preventivno može spriječiti skandal svog vlastitog djeteta. Postaće frend, to će biti trend njegove borbe protiv sajber nasilja. Samo tako će opravdati svoje roditeljsko postojanje u surovom svijetu virtuelne manipulacije i netolerancije.
Sajber kriminal vreba svakoga, zlostavljaču su potrebne žrtve, vrlo često su mete tinejdžerke. Mnoge od njih, željne društvene senzacije i ne razmišljaju o posledicama svog promovisanja, osobito putem Instagrama, Fejsbuka itd. Virtuelno i svaka teži da bude dopadljiva, mnoge od njih su vrlo manipulativne. Zbog sve učestalije pohlepe da zadovolje svoje sebične želje, tinejdžerke upadnu olako kao mamac u nevolju koja ih indirektno vuče u provaliju, često u pornografiju. Želja za konkurentskom virtuelnom dominacijom vodi ih i u ratovanje, internet društveno samoubijanje. A virtuelni dobrotvor ubrzo postaje zlotvor.
Postaje joj prvo prijatelj koji lukavo ispunjava njene želje. To je trik da se žrtva prvo pridobije, a onda se njome ucjenjivački manipuliše. Zarobi je baš taj njeni dragi Fejsbuk prijatelj. Tako internet senzacionalistička žmurka naivno žrtvu dovede čak i do zatvora. Eto, do čega ih dovodi njihova virtuelna gimnastika i atletika. Same se kao roblje bacaju na disk. Senzacija ih dovede do virtuelnog Romea kome trči njihova Julija da plasira golotinju, od koje će on da profitira.
Poslije njihove roditelje uhvati neizlječiva glavobolja od te njihove tobože naivne virtuelne gimnastičke senzacije. Roditelji od silnih obaveza i nagomilanog stresa i nisu svjesni da djeca i gledaju i nude pornografiju. Često i sama pornografija pronađe put do žrtve koja bježi. Tinejdžerke su u zabludi, ako misle da im neće naškoditi. Ovih dana u Međunarodnom centru za djecu i omladinu Grbavica održan je okrugli sto o međuvršnjačkom nasilju u školama, s akcentom na nasilje na internetu. Merima Spahić, predsjednica Udruženja za razvoj društva ,,Kap’’ predstavila je u uvodnom dijelu dnevnog reda aktivnosti društva na polju antibulinga, predstavljeni su rezultati istraživanja o nasilju u školama. Publiku je podsjetila na dokumentarni film „Hajmo biti korisni’’, koji je emitovan u 1.200 škola.
Interesantno je to što se baš u tom dokumentarnom filmu nasilnik iz 90-ih stidi svojih nekadašnjih postupaka, jer danas je upravo on roditelj dvoje djece. Dok je u susjednoj Hrvatskoj svako četvrto dijete žrtva nasilja, BiH i u tome u statistici prednjači, jer kod nas je svako treće dijete meta nasilja. Djeca, baš kao i odrasli plaše se da prijave virtuelnog nasilnika. Svega 66 osoba je zatražilo pomoć policije.
Činjenica je da djeca trpe verbalno, fizičko i sajber nasilje. I psiholozi su već odavno društvo upozorili da sajber nasilje djecu možda i najviše i boli i tišti, a u tim osjetljivim godinama su i oni inatlijski rezervisani šutnjom, koja im samo odmaže. Roditelji i sami zbog trke za zaradom i nedostatkom slobodnog vremena dijete nesvjesno prepuste sajber nasilju. U ime ,,Save The Childern’’ Alen Zaimović je prisutne podsjetio da djeca danas u dobi od 9 do 17 godina svakodnevno koriste internet. Njih 80 odsto koristi baš mobilni internet. A djeca u 90 posto slučajeva imaju otvoren profil (Fejsbuk, Instagram, Jutujub). Roditelji i ne znaju šta im djeca rade na društvenim mrežama... Djeca putem Instagrama vrlo često dobijaju uvredljive komentare koje često plasiraju čak i dječji nasilnici. Vrlo često među njima ima i dojučerašnjih tobožnjih prijatelja. Jedna trećina djece su isključili svoje prijatelje iz grupa.
Preko 60 odsto anketiranih su izjavili da se sajber nasilje repriziralo dva do tri puta. Polovina ispitanika je zapravo ignorisala problem nasilja putem društvenih mreža. Uzroke ne treba prespavati, treba na vrijeme preventivno djelovati. Čak su urađeni i različiti kurikulumi kroz različite predmete kako bi se lansirala ova tema. A na kurikulum su i nastavnici i učenici pozitivno odgovorili i kroz geografiju, informatiku, istoriju. Svi su postali svjesni opasnosti popularnih igrica, koje i same dovode do nasilja. Sajber nasilje ne treba biti zanemarljivo Bosancima i Hercegovcima, jer je u porastu, pa je postalo još i psihološki brutalnije. Faris Kekić iz Policijske akademije Federalnog MUP-a ukazao je na saradnju između nastavnika i policajaca, na razne obuke policijskih kadrova za obustavljanje nasilja.
Moderator ovog okruglog stola, i sam voditelj jedne vrlo gledane emisije, postavio je nekoliko dobrih pitanja. Jedno od njih je: Koliko mladi znaju šta je zakon? Kako ljudi percipiraju sajber nasilje? Konstatovano je da treba promijeniti Zakon o sajber nasilju. Da ni sami zakoni Federacije i RS o sajber nasilju nisu redukovani. RS je čak i po ovom pitanju uradila više od Federacije. Nigdje još nije uviđeno „nasilje nad individuom“.
Zapravo, BiH već dugo boluje od „dobrih zakona koji se u praksi ne sprovode“. Sve su prilike da će se i kazne za sajber kriminal zakonski i u skorijoj budućnosti mijenjati. Porazno je, ali nažalost istinito da entitet RS ima pet ljudi obučenih za sajber kriminal, a Federacija četiri čovjeka. Žalosno je što BiH već deset godina čeka da se organizuje Centar za sajber kriminal. Pitanje se nameće: koliko još treba da čekamo? A, šta ako bude prekasno?
U ime Informacijske sigurnosti/Instituta za društvena istraživanja, Amina Berisa naglasila je da taj sam internet treba biti edukacija, kada postane siguran. Samo u julu 2016. preko 16 odsto penetracija bilo je putem društvenih mreža. I publika se predlozima uključila kako da se preventivno djeluje protiv sajber nasilja, svjesni činjenice da su djeca i najranjivija kategorija. Jedna od njih je predložila da se osnuju edukativni portali ili da se pokrene časopis koji će edukativno, kulturno, aktivistički lansirati pozitivne priče kako su neke škole riješile sajber nasilje, pri tome vodeći empatijski računa da ime žrtve ostane anonimno.
Zapravo, na ovaj način stvaraćemo dobru klimu da se riješi i spriječi sajber nasilje. Neki su rekli da hotlajn treba da pređe u sigurni internet. Složili su se skoro svi i da roditeljstvo treba podignuti na viši nivo. Što hitnije organizovati kurseve za roditelje o pitanju opasnosti sajber nasilja. Naglašeno je za one koji ne znaju da se putem Međunarodnog foruma solidarnosti i plavog telefona može prijaviti nasilje.
Kada bosansko-hercegovačko društvo bude ozbiljno i novčano kažnjeno za sajber kriminal, manje će biti i virtuelnog dječjeg nasilja. Prestanimo živjeti u „kultu ličnosti“, naučimo sebe mijenjati. Edukativno, preventivno spriječimo sve prisutniju društvenu mržnju i netoleranciju, medijima servirajmo „bijele i dobre vijesti“, oslobodimo se i stereotipa i lažnih utopijskih senzacija.
(Al Jazeera)